Vodič
Jedinstven u Hrvatskoj, srednjevjekovni ljetni sajam „Rabska fjera“ temelji se na povijesnom nasljeđu, te predstavlja u 2002. godini ponovno obnovljene općinske blagdane proglašene prvi put 21.07.1364. godine te je najveća vrijednost u njegovanju i razvijanju autohtonih i tradicijskih vrijednosti. Općinske blagdane „Rabske ferije“ proglasilo je Veliko Vijeće Grada Raba 21.07.1364. godine u počast Kralju Ljudevitu Velikom koji je Rab oslobodio od Mlečana i u počast Sv. Kristoforu zaštitniku Grada Raba te su se održavale u svrhu štovanja moći Sv. Kristofora koje su prema legendi spasile Rab.
Sudionici Rabske fjere su obrtnici i zanatlije na otoku Rabu koji se aktivno bave i osiguravaju egzistenciju zanatima koji su postojali i osiguravali egzistenciju u srednjem vijeku te udruge i kulturno umjetnička društva koje se na dobrovoljnoj bazi bave tradicionalnim zanatima i njeguju tradicijske vrijednosti i izradu domaćih proizvoda i način življenja. Obnovljene svečanosti «Rabske fjere» održavaju se u skraćenom terminu na tri dana: 25.07. blagdan sv. Jakova, 26.07. blagdan sv. Ane i 27.07. blagdan sv. Kristofora. U vremenu od od 21:00 do 00:30sati.
Značaj i učinak i smisao najbolje dosada opisao je hrvatski akademik Slobodan Novak u predgovoru katalogu „Rabske fjere“ iz kojega smo izabrali slijedeći citat:
„Rabska fjera“… „… je, naprotiv, upravo dostojanstvena svečanost, kao što je i bila inaugurirana prije šest i po stoljeća. I nije isprazna sjajna parada, nego doista izraz želje da se, makar i samo intuicijom, prodre u tminu prošlih vjekova gdje su još prepoznatljive sjene naših predaka; da se sagledaju vlastiti korijeni, da se potvrdi i učvrsti svoj identitet. Da se, ispremreženi i oslobođeni/sputani sofisticiranim suvremenim tehnologijama, podsjetimo na ljepotu rada ruku, i vještinu prstiju, na žuljeve umjesto rukavica, na sudbinsku povezanost s prirodom, sa zemljom i morem; na duhovno i materijalno stvaralaštvo naših starih, njihovu individualnu inokosnu kreativnost, koju vrijeme ekipnoga rada, tekućih vrpca i strojne konfekcije pomalo zaboravlja.“
Viteške igre iz 1364 godine obnovila je Udruga rapskih samostreličara 1995 godine. Na tragu povjesnih zapisa održavaju se na Dan pobjede 09.05, Dan Državnosti 25.06., Dan sv. Krisofora 27.07. i na Dan Vele Gospe 15.08. Oružje rapskog samostreličara je srednjovjekovni obrambeni samostrel čime su Rabljani u XI st. branili grad s gradskih bedema a njime su bile naoružane i Rabske galije na poznatoj bitci kod Lepanta.
Cilj osnivanja udruge je isključivo obnova kulturno povjesne baštine i promocija Rabskog i Hrvatskog turizma. Udruga Rapskih samostreličara je tako prpoznatljivi otočki brend, koji je ne samo prepoznatljiv u Hrvatskoj, nego je Udruga sa svojim nastupima diljem Europe promovira kako Rabski tako i Hrvatski turizam.
S obzirom na zemljopisni položaj i veličinu našega otoka, rijetka su odredišta koja se mogu pohvaliti blizinom lokacija kojima upotpunjujemo ukupnu turističku ponudu otoka.
Naime, razgled starogradske jezgre u trajanju od sat i pol vremena nikoga neće ostaviti ravnodušnim, razgled cijeloga otoka, brodski izleti, poludnevo ili cjelodnevni, oko cijelog otoka, do susjednih otoka a svi sa mogućnošću kupanja nude poseban užitak provoda na brodu na moru, mogućnost posjeta Nacionalnog parka Plitvice i Paklenica, Parka prirode Sjeverni Velebit, tri Ličko Velebitska bisera u zaleđu i nadohvat otoka Raba.
Goli otok otočić između Raba Svetog Grgura i Prvića, nasuprot velebitskom prigorju, obuhvaća 4,7 km². Za I. Svjetskog rata ondje su bili internirani ratni zarobljenici. Poslije 1949. na otočiću je bio zloglasni jugoslavenski zatvor za političke osuđenike, zbog čega ga danas posjećuju brojni znatiželjnici.
Zavratnica je sigurno jedna od najljepših uvala hrvatske obale. Izgledom podsjeća na minijaturu norveških fjordova. Udaljena je samo 15 minuta hoda uz more od Jablanca. U uvali se mogu vidjeti ostaci ratnog broda kojega su 1944. godine potopili saveznički avioni. Brod predstavlja pravi izazov znatiželjnim istraživačima podmorja.
Sjeverni Velebit je najmlađi, osmi po redu nacionalni park u Hrvatskoj. Osnovni razlog njegova proglašenja bila je iznimna raznolikost krških oblika, živoga svijeta i krajobraza na relativno malom prostoru. Sjedište parka nalazi se u selu Krasnu, smještejom u slikovitoj Krasnarskoj dolini s ličke strane Velebita, na oko 800 m nadmorske visine.
Zbog jedinstvene prirodne ljepote, područje Plitvičkih jezera s površinom od oko 295 km², je 1949. godine proglašeno nacionalnim parkom. Plitvice možete posjetiti u svako godišnje doba, šetnja šumskim stazama i drvenim mostićima, šume i planinski zrak, a prije svega ljepota jezera i slapova, privlače velik broj posjetitelja iz cijelog svijeta.
Izlet brodom na susjedne otoke: Krk, Cres, Lošinj i Pag.
Zapadna strana Golog otoka, samo 25 metara od obale, dolazi se plovilom.
Kamena hrid strši iz vode, sa svih strana roni se oko hridi, uz jednu stranu spustiti se do željene dubine (na 26m kamin) i u krugovima polako obilaziti hrid i ići prema gore.
Kamin 26m, često se vide veće ribe, morske mačke, bogata flora i fauna.
Nalazi se približno 500 m jugozapadno od svjetionika na dijelu Raba zvanom Kalifront, dolazi se plovilom.
Greben pod vodom na otvorenome moru, vrh platoa je na 20m i strmo se spušta do 50m dubine prema jugo-zapdnoj strani, dubinsko i orjentacijsko ronjenje, sidrenje na Rabu, spuštanje uza sidreni konopac, kretanje usporedno s grebenom u smjeru jug – svjeverozapad.
Iznimno bogata flora i fauna, gorgonije, ima rakova, gruga, brojne vrste bijele ribe.
Sjeverozapadni rt otoka Grgura, dolazak samo plovilom, neposredno uz obalu.
Služio je za prijevoz ratnih vozila (tenkova, kamiona) i opreme.
Dobra vidljivost, mala dubina, moguć ulazak u prostor strojarnice i posade.
Gastronomska je ponuda ovdje toliko bogata i ekološki određena da je postala i dio suvenirske ponude otoka.
Koliki bi turistički gradovi bili sretni da se nalaze na mjestu tolikog izobilja kao Rab. Plodna rapska zemlja sa svojim plodovima i okolno more bogato izvrsnom ribom i prvoklasnim škampima temelj su rapske gastronomske ponude koju karakterizira zdrava mediteranska kuhinja.
Gastronomska je ponuda ovdje toliko bogata i ekološki određena da je postala i dio suvenirske ponude otoka. Najsvježija riba i plodovi mora, Rapska torta, kolač jedinstvena okusa kakav se na otoku proizvodi već više od osamsto godina, ekološki uzgojene masline, smokve, grožđe, med prepoznatljive su rapske delicije na jelovnicima mnogobrojnih rapskih restorana, gostionica i konoba popraćene iskustvom i tradicijom vrsnih majstora kuhinje.
Otkriti rapsku gastronomsku ponudu i proniknuti u njene detalje vrijedan je poduhvat koji će vas nagraditi puninom užitka.
